Trend digitalizacije osvojio je danas sva gospodarska područja te nije zaobišao ni logistiku. Štoviše, snaga digitalizacije jednako je ako ne i više prisutna u logistici gdje pojednostavljuje radne procese, ubrzava skladišne operacije, smanjuje troškove, umnogostručava koristi, a sve uz primjenu gotovih ili prilagođenih digitalnih rješenja.
Snagu digitalizacije danas možda najjasnije možemo uočiti u svijetu trgovine i e-commercea. Zaslugom nje potrošači uživaju u jednostavnosti online kupovine koju im omogućuje digitalizacija, s milijunima proizvoda dostupnih za kupnju u samo par klikova mišem i s mogućnošću praćenja tijeka kupnje sve do trenutka dostave (što u mnogim slučajevima može biti unutar samo nekoliko sati).
Slično je i kod usluga poput zračnog prijevoza. Cijeli proces je digitalno usklađen, od rezervacije karata i odabira sjedala pa sve do ukrcavanja u avion, bez ili s minimumom sudjelovanja ljudi u bilo kojoj fazi procesa. Velike tvrtke, a i manji poduzetnici također, danas sve više ulažu u digitalna rješenja kako bi podržali svoje radne operacije ili pojednostavili radne procese. Ukratko, digitalizacija je ušla u sve pore našeg života.
Digitalizacija u logistici
Trend digitalizacije nije zaobišao ni logistiku. Štoviše, snaga digitalizacije jednako je ako ne i više prisutna u logistici gdje pojednostavljuje radne procese, ubrzava skladišne operacije, smanjuje troškove, umnogostručava koristi, a sve uz primjenu gotovih ili prilagođenih digitalnih rješenja.
Novim se trendom digitalizacije u logistici bavi i šesta epizoda Toyotina serijala Logiconomi s naslovom “Jednostavna povezivost”. Epizoda donosi dva primjera digitalizacije iz poslovne prakse, s gostima govornicima iz tvrtki Bosch i Toyota Material Handling Europe. Stefan Mueller, Stariji globalni projektni menadžer u tvrtki Bosch, skreće pozornost na jednostavno Boschovo rješenje za praćenje pošiljaka, dok Sven Kruizenga, Voditelj odjela za povezivost u tvrtki Toyota, objašnjava neke od mnogih mjerljivih koristi koje se mogu postići uz napredni Toyotin I_Site sustav umrežavanja viličara.
U nastavku teksta donosimo vam najvažnije naglaske iz ove epizode Logiconomija.
Pravi proizvod na pravom mjestu i u pravo vrijeme
“Je li moja pošiljka stigla tamo gdje bi trebala stići?” tipični je upit/scenarij kod upravljanja logističkim procesima. Ovaj scenarij, ističe Stefan Mueller, ključan je u operacijama koje zahtijevaju brzu reakciju, a informacija o tome dobiva na posebnoj važnosti ako rukujete visoko vrijednim pošiljkama. Mueller navodi primjer proizvodnog procesa u automobilskoj industriji u kojemu se koriste specijalizirani kontejneri za pohranu i transport komponenti koje se koriste za sklapanje automobilske karoserije. Spomenuti kontejneri imaju visoku važnost za cijeli proizvodni proces i kao takve treba ih pratiti tijekom cijele putanje.
Boschov sustav senzora i digitalnih pristupnika
Imajući to na umu, Bosch je razvio jednostavan digitalni sustav koji omogućuje učinkovito praćenje kontejnera, pošiljki ili proizvodnih komponenti. Taj sustav ne zahtijeva fiksnu infrastrukturu niti specijalizirani softver. Sustav se sastoji od jednostavnih senzora koji se mogu pričvrstiti na pošiljke koje želite pratiti, zajedno s digitalnim pristupnicima koji šalju podatke u podatkovni oblak kada detektiraju senzor. Ideja je da identificirate ključne točke praćenja u putovanju vaše pošiljke te postavite digitalne pristupnike. Sve što je potrebno je mobilna mreža koju pristupnici mogu koristiti za prijenos podataka. Podaci su dostupni putem web portala i omogućuju točno praćenje svake pojedinačne pošiljke dok ona prolazi kroz zonu digitalnog pristupnika. Rezultat je sustav upravljanja logistikom u stvarnom vremenu.
Toyotin sustav praćenja pametnih viličara i osoblja
Pogledajmo sada drugi primjer digitalizacije proizvodnih i logističkih procesa. Za razliku od Boscha, Toyota nudi takav sustav digitalnog praćenja gdje se fokus prebacuje s pošiljaka na viličare i operatere koji njima rukuju. Sven Kruizenga iz Toyote donosi nam neke zanimljive brojčane pokazatelje, koji se temelje na podacima prikupljenima na više od 200.000 umreženih viličara. Na primjer, otkriva da je prosječna iskorištenost viličara u logističkim operacijama samo 34%, što implicira da su ovi skupi uređaji zapravo neaktivni dvije trećine vremena, unatoč intenzivnoj prirodi većine logističkih operacija.
Taj fenomen zapravo je odraz veće ili manje zgusnutosti radnih operacija koje karakteriziraju većinu skladišnih ili logističkih operacija. Nasuprot tome, otkriva Kruizenga, korištenjem podataka koje pruža Toyotin I_Site sustav umreženih viličara, njihova se iskoristivost povećava na 50% ili više, što predstavlja uštedu od 16%.
Upravljanje nezgodama i štetama u radnom procesu
Statistički podaci su jednako zanimljivi kada se promatraju nezgode u logističkim operacijama. Primjerice, senzori udara na pametnim viličarima otkrivaju da običan viličar doživljava udarac (ili sudar) svakih 41 minutu. Međutim, ako se uposle podaci iz Toyotina I_Site sustava kao temelj za kontrolu udara (uz pripadajuću obuku vozača i informacije o čestim točkama sudara), vrijeme između dvaju incidenata u radnom procesu povećava se u prosjeku s 41 na 175 minuta. To implicira smanjenje nezgoda za 67% i odgovarajuće uštede na šteti i rizicima od ozljeđivanja osoblja.
Slično rješenju tvrtke Bosch, Toyotin I_Site sustav povezivanja pametnih viličara zahtijeva samo prisutnost mobilne mreže kako bi se omogućio prijenos podataka putem oblaka, s punim dijapazonom dostupnih podataka koji uključuju upravljanje rasporedom vozača, kontrolu predoperativnih provjera rada viličara i nadzor nad punjenjem baterija.
Sve u svemu korištenjem digitalnih sustava u nadzoru logističkih operacija dobiva se veća sigurnost, optimiziraju se radni procesi, štede vrijeme i resursi, a povećava produktivnost.
Želite li saznati više informacija o tome koje su sve prednosti digitalizacije logističkih operacija i što donosi koncept “jednostavne povezivosti” pogledajte epizodu Logiconomija na ovom linku.
